Projektiranje grafičkih proizvoda
Projektiranje grafičkih proizvoda
Ukupno sati: 4 (2+2)
Nositelj: Darko Babić
Tip kolegija: bazni u svim modulima
|
Okvirni sadržaj predmeta |
|
Predmet proučavanja i klasifikacija projekata po sadržaju i formi. Definicije i terminologija u projektiranju. Problemi suvremenog projektiranja i pomagala u projektiranju. Projektiranje novih pogona i raspored osnovnih, pratećih i pomoćnih tehnologija. Standardi u suvremenoj industrijskoj proizvodnji u odnosu na čovjeka i opremu. Proširenje i adaptacija postojećih pogona. Optimalno iskorištavanje prostora i proizvodnja tijekom rekonstrukcije. Transportni putovi i prostori za odmor radnika. Ukonponiravanje suvremenih strojeva u postojeće mahom stare proizvodnje. Uvođenje novih proizvoda u postojeću tehnologiju te novi proizvodi koji se izrađuju na novoj opremi. Obuka radnika na privikavanje novim tehnologijama i sprečavanje starih navika. Rukovođenje kao dio projekta. Rukovođenje pogonom i rukovođenje projektom u fazi izrade i realizacije. Struktura aktivnosti i ciljeva projekta. Vjerojatni, određeni i neodređeni projekti, njihova očekivanja,, sustav vođenja i realizacija. Vanjski utjecaji na projekt, vjerojatnosti očekivanja pri projektiranju te informacija kao bitan činitelj projekta. Faze projektiranja; koncepcija, definicija i realizacija projekta. Izrada tehnološkog projektnog zadatka, projektni zadatak drugim projektantima struka i njihova međusobna koordinacija. Projektiranje po koracima. Prikupljanje informacija, njihova selekcija i razvrstavanje, zaključci, banke podataka, usklađivanje s postojećim zakonima i primjena novih znanstvenih i stručnih dostignuča. Izrada modela. Odabir i selekcija dobavljača opreme, sirovina i odabir kooperanata. Obrazloženje za svaki odabir i uspoređivanje s drugim mogućnostima. Optimalna rješenja uključuju cijenu, brzinu, kvalitetu i tradiciju. Voditelj projekta. Sposobnosti, znanja, iskustvo, komunikativnost, vizualizacija. Odabir suradnika po kvaliteti i znanju te pokrivanje cijelog područja projekta suradnicima. Odnos voditelja projekta i investitora te izvođača. Mrežno planiranje. Pojmovi, svrha, izrada i čitanje mrežnog dijagrama. Prikaz na primjeru. Izrada "i-j" dijagrama, blok sheme. Terminski plan, uska grla proizvodnje, transportni putovi, alternativni pravci. Određivanje vjerojatnosti mogučih tehnoloških događaja pomoću mrežnog dijagrama. Proračun vjerojatnosti nekog tehnološkog događaja. Ukljkučivanje upravljanja i rukovođenje projektima u informacijski sustav poduzeća ili pogona. Načini pisanja i izrade projektat te upotrebe računala i izrade vlastite banke potataka. Projekt i njegova okolina, vrste informacijskih sustava, proračun potreba strojne opreme prema zadanim kapacitetima, određivanje vremena rada kao efektivnog i pomočnog, norme i ergonomija. |
|
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) za svaki pojedini predmet / modul |
|
Suvremeni inženjer tehničke naobrazbe mora biti pripremljen za projektiranje novih pogona, rekonstrukcija postojećih ili ukomponiravanja novih strojeva u postojeće prostore i tehnologiju. Osim toga suradnja sa stručnjacima drugih struka kao i osnovno poznavanje tehnoloških i drugih nacrta bez kojih se ne može niti zamisliti bilo kakav zahvat u postojeću proizvodnju ili izradu novih pogona. Ovaj kolegij to omogućava inženjerima grafičke tehnologije. Završetkom studija ovog kolegija mladi stručnjak je osposobljen da radi u razvoju grafičkog poduzeća, vodi investicije i nadzire izgradnju i rekonstrukciju pogona. Također može raditi u svim grafičkim poduzećima koja se bave izradom postojećih i projektiranjem novih proizvoda. Mogućnost zapošljavanja stručnjaka koji su završili ovaj kolegij može biti i u drugim industrijama kojima je u proizvodnom programu ambalaža ili oblikovanje tiskanih informacija. |
|
Oblici provođenja nastave i način provjere znanja |
|
predavanja, vježbe u laboratoriju, posjete poduzećima, auditorne vježbe |
|
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita |
|
A. Hauc; Upravljanje projektima; Informator, Zagreb, 1975, ISO 9000 sustavi upravljanja kvalitetom, HZTK, Zagreb, 1996; D. Taboršak; Studij rada, TK, Zagreb, 1970; V. Srića; Menedžerska informatika, J. Petrić i sur.; Metode planiranja, Naučna knjiga, Beograd, 1982. |
|
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska |
|
Internet adrese proizvođača opreme, proizvođača ambalaže, proizvođača materijala, potrošaća ambalaže. |
|
Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS-om uz odgovarajuće obrazloženje |
|
Kako smatram ovaj predmet jednim od baznih predmeta za svakog grafičkog inženjera smatram da mu treba dodijeliti 5 ECTS bodova. |
|
Način polaganja ispita |
|
izrada seminara i prezentacija u Power Pointu pred kolegama koji su upisali kolegij. Ocjena na temelju razgovora s nastavnicima i kolegama. |
|
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta / modula |
|
izrada seminara tijekom semestra na predavanjima i vježbama |